SUMIT na konferenciji CARNETa "Na granici mogućega"

CARNET-ova konferencija za korisnike pod nazivom „Na granici mogućega“ okupila je više od 1100 ravnatelja, učitelja, nastavnika i profesora, informatičkih stručnjaka i gospodarstvenika iz područja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, a na konferenciji je sudjelovao i Centar za informacijske tehnologije Sveučilišta u Mostaru.

Tijekom tri dana konferencije predstavljeno je više od 140 radova vezanih uz svrhovito korištenje novih tehnologija u obrazovanju poput proširene stvarnosti u učionici i izvan nje, izrade edukativnih računalnih igara, primjene open source tehnologija, digitalnih alata i aplikacija, izrade interaktivnih sadržaja i digitalne pristupačnosti.

CARNET je predstavio novosti u programu e-Škole te stavio naglasak na razvoj digitalnih kompetencija nastavnika i ravnatelja putem edukacija u programu e-Škole. Korisnici su imali priliku saznati prednosti CARNET sigma – sustava za informatizaciju poslovanja škola.

Ravnatelj CARNET-a Goran Kezunović naglasio je kako ovogodišnja konferencija nosi naziv „Na granici mogućega“ zbog toga što „živimo u svijetu brzih promjena koje od nas traže brze prilagodbe i zahtijevaju da se usmjerimo na nove izazove. Danas oblikujemo našu digitalnu budućnost i zato je neophodno da digitalnu transformaciju prate nove kompetencije. One će nam omogućiti da učinkovito i odgovorno upravljamo novim tehnologijama te zajedno gradimo inkluzivno i tehnološki napredno društvo.“

Povodom otvaranja konferencije ministrica znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Blaženka Divjak istaknula je kako u digitalnoj transformaciji škola, obrazovanja i znanosti CARNET ima veliku ulogu, a pilot projekt e-Škole, koji je sa 150 škola skočio na 1300, velik je korak. „Isprva je bilo planirano da u tome bude zastupljeno 60 posto škola, ali donijeli smo odluku da projekt uđe u sve škole i upravo je to prijelaz iz pilot projekta na sustav”, rekla je ministrica Divjak.

Otvaranje konferencije obilježilo je i predavanje hrvatskog znanstvenika svjetskog ugleda Igora Rudana, prvog Hrvata nakon Ruđera Boškovića koji je postao redovni član Kraljevskoga društva Britanske akademije znanosti.